Kršćani i glasovanje u demokraciji
2 posters
Page 1 of 1
Kršćani i glasovanje u demokraciji
Je li netko čitao crkveni dokument o sudjelovanju vjernika laika u političkom i javnom životu? Zašto (ne)treba izaći na glasovanje za izbor predsjednika - što veli?
BrD- Posts : 10
Join date : 2010-01-03
Re: Kršćani i glasovanje u demokraciji
Kongregacija za nauk vjere izdala je 2003. dokument "Doktrinalna nota. O nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu", Zagreb 2003.
U tom dokumentu, kao u sažetku iako bez pretenzije sveobuhvatnosti, nalaze se važnije točke nauka Crkve o sudjelovanju vjernika kao građana u javnom i političkom životu suvremenih demokracija.
"Današnja demokratska društva ... zahtijevaju od građana, kršćana i nekršćana, nove i šire oblike sudjelovanja u javnom životu" - dakle, nema više skrivanja po sakristijama i privatnim kućama i stanovima. I oni koji bi to htjeli učiniti od vjernika očito da nisu demokrati. A za same vjernike ne vrijedi više ona: "Fuga mundi" - "Bjež' od svijeta"
"Svojim glasom na izborima za predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, kao i na druge načine, svi mogu pridonijeti oblikovanju političkih rješenja i zakonskih odluka koje... u većoj mjeri koriste općem dobru."
Hej, ne traži se idealno rješenje, jer njega nema na ovoj kugli zemaljskoj, nego veće dobro ili manje zlo, kako se hoće, za opće dobro.
I treće:
"Životu u demokratskom političkom sustavu ne bi se mogao plodonosno razviti bez djelatnog, odgovornog i velikodušnog uključivanja svih" Prvo, demokracija se treba razviti, drugo nemoj očekivati da će se netko drugi za tebe boriti, i treće potrebno je naučiti se inicijativi, poduzetništvu u velikodušnosti, imajući u vidu opće dobro, a ne samo moj mali svijet.
U tom dokumentu, kao u sažetku iako bez pretenzije sveobuhvatnosti, nalaze se važnije točke nauka Crkve o sudjelovanju vjernika kao građana u javnom i političkom životu suvremenih demokracija.
"Današnja demokratska društva ... zahtijevaju od građana, kršćana i nekršćana, nove i šire oblike sudjelovanja u javnom životu" - dakle, nema više skrivanja po sakristijama i privatnim kućama i stanovima. I oni koji bi to htjeli učiniti od vjernika očito da nisu demokrati. A za same vjernike ne vrijedi više ona: "Fuga mundi" - "Bjež' od svijeta"
"Svojim glasom na izborima za predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, kao i na druge načine, svi mogu pridonijeti oblikovanju političkih rješenja i zakonskih odluka koje... u većoj mjeri koriste općem dobru."
Hej, ne traži se idealno rješenje, jer njega nema na ovoj kugli zemaljskoj, nego veće dobro ili manje zlo, kako se hoće, za opće dobro.
I treće:
"Životu u demokratskom političkom sustavu ne bi se mogao plodonosno razviti bez djelatnog, odgovornog i velikodušnog uključivanja svih" Prvo, demokracija se treba razviti, drugo nemoj očekivati da će se netko drugi za tebe boriti, i treće potrebno je naučiti se inicijativi, poduzetništvu u velikodušnosti, imajući u vidu opće dobro, a ne samo moj mali svijet.
BrD- Posts : 10
Join date : 2010-01-03
Sudjelovanje katolika u političkom životu
Budući je politika briga za opće dobro, ona je ne samo pravo nego i dužnost svakog vjernika kao građanina, dužnost da doprinosi općem boljitku društva. Stoga, pravi vjernik bi svakako trebao izaći na ove izbore i odlučiti se za onog kandidata koji će, po njegovu saznanju i uvjerenju savjesti, više promicati općeljudske i kršćanske vrednote: kao što su pravo na život od začeća do prirodnog svršetka, briga za obitelj, za domoljublje i nacionalne interese, za očuvanje katoličkog (odnosno kršćanskog) identiteta hrvatskog naroda, promicanje dostojanstva svakog građanina itd.
Kršćanstvo nije nekakva neutjelovljena duhovnost. Ono se živi u konkretnom vremenu i konkretnoj sredini. Kršćani su pripadnici Crkve, ali kao građani oni su jednakopravni članovi određene države i kao takvi pozvani su biti kvasac u društvu u kojem žive, štoviše "svjetlo svijeta" i to ponajprije u svojim obiteljima, na poslu, u međuljudskim odnosima, u svojoj zauzetosti za opće dobro i društveni napredak. To znači da oni svojim životom i radom trebaju u sredinu i društvo u kojem žive unositi kršćanske vrednote. Stoga, i kad je riječ o izborima trebaju birati onog kandidata koji će u svom programu više promicati upravo ove kršćanske i općeljudske vrednote koje su temelj mira, stabilnosti i razvoja svakog drušva, a koje se sve mogu svesti u jednu rečenicu: ljubav prema Bogu i čovjeku.
Kršćanstvo nije nekakva neutjelovljena duhovnost. Ono se živi u konkretnom vremenu i konkretnoj sredini. Kršćani su pripadnici Crkve, ali kao građani oni su jednakopravni članovi određene države i kao takvi pozvani su biti kvasac u društvu u kojem žive, štoviše "svjetlo svijeta" i to ponajprije u svojim obiteljima, na poslu, u međuljudskim odnosima, u svojoj zauzetosti za opće dobro i društveni napredak. To znači da oni svojim životom i radom trebaju u sredinu i društvo u kojem žive unositi kršćanske vrednote. Stoga, i kad je riječ o izborima trebaju birati onog kandidata koji će u svom programu više promicati upravo ove kršćanske i općeljudske vrednote koje su temelj mira, stabilnosti i razvoja svakog drušva, a koje se sve mogu svesti u jednu rečenicu: ljubav prema Bogu i čovjeku.
Djelovanje vjernika u društvu
o. dr. sc. Franjo Podgorelec, karmelićanin, je svojedobno pametno rekao:
"Aktivna zauzetost vjernika u suzbijanju nepravdi u društvu zapravo je dio njihova poslanja i razlog zbog kojega Bog daje svoje darove i karizme pojedincima u Crkvi."
"Suvremena suzdržljivost vjernika plod je djelovanja ateističkog sekularizma i unutarcrkvenih jednostranih shvaćanja duhovnosti, s jednakim ishodom – da se 'Crkvu utjera u sakristiju', tj. da se katolički nazor učini nevažnim za uređenje društvenog života."
"Danas više nije dovoljno imati čistu nakanu i brinuti se za spasenje vlastite duše, nego treba nadići individualističku etiku, i otvoriti se radu na zajedničkom dobru."
"Pojedinac u suvremenim demokracijama ne može puno učiniti, ali udružen zajedno s drugima postaje bitan čimbenik događanja u društvu. Uzimajući aktivan udio u zbivanjima u društvu kršćanin treba biti svjestan da u tom sučeljavanju mišljenja i stavova nema povlaštenih, da su i osporavanja sastavni dio suvremenog dijaloga, i da ne treba uvijek očekivati uspjeh od svake inicijative."
"Ali iznad svega kršćanin ne bi trebao radeći na van zanemariti vlastiti duh i nutrinu. Izgrađujući vlastitu duhovnost, moći će prepoznati što je od Boga i što mu je činiti, i jedino tako imat će i dovoljno snage za obaviti povjereni mu zadatak, jer se neće oslanjati isključivo na ljudske snage."
Što vam se čini?
"Aktivna zauzetost vjernika u suzbijanju nepravdi u društvu zapravo je dio njihova poslanja i razlog zbog kojega Bog daje svoje darove i karizme pojedincima u Crkvi."
"Suvremena suzdržljivost vjernika plod je djelovanja ateističkog sekularizma i unutarcrkvenih jednostranih shvaćanja duhovnosti, s jednakim ishodom – da se 'Crkvu utjera u sakristiju', tj. da se katolički nazor učini nevažnim za uređenje društvenog života."
"Danas više nije dovoljno imati čistu nakanu i brinuti se za spasenje vlastite duše, nego treba nadići individualističku etiku, i otvoriti se radu na zajedničkom dobru."
"Pojedinac u suvremenim demokracijama ne može puno učiniti, ali udružen zajedno s drugima postaje bitan čimbenik događanja u društvu. Uzimajući aktivan udio u zbivanjima u društvu kršćanin treba biti svjestan da u tom sučeljavanju mišljenja i stavova nema povlaštenih, da su i osporavanja sastavni dio suvremenog dijaloga, i da ne treba uvijek očekivati uspjeh od svake inicijative."
"Ali iznad svega kršćanin ne bi trebao radeći na van zanemariti vlastiti duh i nutrinu. Izgrađujući vlastitu duhovnost, moći će prepoznati što je od Boga i što mu je činiti, i jedino tako imat će i dovoljno snage za obaviti povjereni mu zadatak, jer se neće oslanjati isključivo na ljudske snage."
Što vam se čini?
BrD- Posts : 10
Join date : 2010-01-03
Za što ne glasovati
"Ispravno oblikovana kršćanska savjest ne dopušta ikome da svojim glasom podupire političke programe ili pojedini zakon koji proturječe temeljnim sadržajima vjere i morala." veli Doktrinalna nota t. 4. i nastavlja nabrajati aktualna politička pitanja koja se ubrajaju u tu kategoriju:
"To je slučaj sa zakonima o pobačaju i eutanaziji... Takvi zakoni moraju braniti temeljno pravo na život počevši od njegova začeća do njegova prirodnog svršetka", s napomenom da se eutanaziju "ne smije pomiješati s odlukom da se odustane od terapijske upornosti; odluka u tom pravcu naime je također s moralnog stajališta opravdana"
"Potrebno je čuvati i promicati obitelj, utemeljenu na monogamnom braku između osoba različitog spola i zaštićenu u njezinu jedinstvu i postojanosti, unatoč suvremenim zakonima o rastavi: s njom se ni na koji način ne mogu izjednačiti ostali oblici suživota, niti smiju kao takvi biti zakonom priznati."
"Isto vrijedi za jamčenje slobode roditeljima da odgajaju svoju djecu; to je neotuđivo pravo koje je, između ostalog, priznato u Općoj povelji o ljudskim pravima."
"Na isti se način mora promatrati briga društva za maloljetnike i oslobađanje od suvremenih oblika ropstva (primjerice zloupotrebe droge i prostitucije". Zašto ne i kocke? Jača je ovisnost i ropstvo od droge! Ali dokument niti ne pretendira da bude sveobuhvatan, nego više ilustrativan. Moguće je još dodati i drugih primjera i ropstva i načela.
"Nadalje, pravo na vjersku slobodu i razvoj gospodarstva koje će biti u službi osobe i općeg dobra, u poštivanju društvene pravde, načela ljudske solidarnosti i supsidijarnosti"
"Pitanje mira... Mir je uvijek plod pravednosti i učinak ljubavi; traži radikalno i potpuno odbacivanje nasilja i terorizma i zahtijeva trajno i budno zanimanje svih odgovornih u politici."
"To je slučaj sa zakonima o pobačaju i eutanaziji... Takvi zakoni moraju braniti temeljno pravo na život počevši od njegova začeća do njegova prirodnog svršetka", s napomenom da se eutanaziju "ne smije pomiješati s odlukom da se odustane od terapijske upornosti; odluka u tom pravcu naime je također s moralnog stajališta opravdana"
"Potrebno je čuvati i promicati obitelj, utemeljenu na monogamnom braku između osoba različitog spola i zaštićenu u njezinu jedinstvu i postojanosti, unatoč suvremenim zakonima o rastavi: s njom se ni na koji način ne mogu izjednačiti ostali oblici suživota, niti smiju kao takvi biti zakonom priznati."
"Isto vrijedi za jamčenje slobode roditeljima da odgajaju svoju djecu; to je neotuđivo pravo koje je, između ostalog, priznato u Općoj povelji o ljudskim pravima."
"Na isti se način mora promatrati briga društva za maloljetnike i oslobađanje od suvremenih oblika ropstva (primjerice zloupotrebe droge i prostitucije". Zašto ne i kocke? Jača je ovisnost i ropstvo od droge! Ali dokument niti ne pretendira da bude sveobuhvatan, nego više ilustrativan. Moguće je još dodati i drugih primjera i ropstva i načela.
"Nadalje, pravo na vjersku slobodu i razvoj gospodarstva koje će biti u službi osobe i općeg dobra, u poštivanju društvene pravde, načela ljudske solidarnosti i supsidijarnosti"
"Pitanje mira... Mir je uvijek plod pravednosti i učinak ljubavi; traži radikalno i potpuno odbacivanje nasilja i terorizma i zahtijeva trajno i budno zanimanje svih odgovornih u politici."
BrD- Posts : 10
Join date : 2010-01-03
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum
|
|